10 činjenica koje možda ne znate o darovitoj djeci

Krive percepcije o darovitoj djeci vrlo su česte pa se tako često misli i očekuje da darovita djeca briljiraju u školi, da se lijepo ponašaju, da su prirodni vođe te da su vrlo emocionalno zrela. No, to baš i nije tako, a te zablude su najčešće prepreka da se darovitoj djeci osigura edukacija i potpora koja im je potrebna da odrastu sretne ljude.

činjenice o darovitoj djeci

10 činjenica koje možda ne znate o darovitoj djeci

1. Opće je priznato da je darovitost urođena osobina.

Iako neki vjeruju da se darovitost može potaknuti, opće je prihvaćeno da je darovitost prisutna od rođenja, tj. naslijeđena osobina. Šanse su vrlo visoke da su jedan ili oba roditelja darovitog djeteta, kao i braća i sestre, također nadareni. Procjenjuje se da je oko 2% stanovništva darovito, bez obzira na rasu, kulturu i socioekonomski status. To je osobina koje ne diskriminira.

2. Darovita djeca ne briljiraju uvijek u školi.

Darovitost nije garancija uspješnosti u školi niti kasnije u životu. Zbog raznih razloga darovita djeca neće uvijek imati odlične rezultate na testovima niti iz zadaća. Unatoč tome što imaju iznadprosječne kognitivne sposobnosti, ako obrazovne potrebe darovitog djeteta nisu ispunjene na odgovarajući način, ono neće pokazati izniman uspjeh u školi. pa tako mnoga darovita djeca imaju loše ocjene i probleme u školi.

3. Darovita djeca mogu imati i često imaju poteškoće u učenju.

Kao i svako drugo dijete, i darovito dijete može imati poteškoće u učenju koje se mogu negativno odraziti na uspjeh u školi. Nažalost, poteškoće i problemi darovite djece u sjeni njihovih kognitivnih sposobnosti često prolaze nezapaženo.

4. Darovita djeca se često neravnomjerno razvijaju.

Neravnomjerni razvoj, tj. neravnoteža ili neujednačen rast u razvoju osobina, vještina i sposobnosti, vrlo je čest kod darovite djete. Tako njihove intelektualne sposobnosti mogu biti godinama ispred njihove emocionalne zrelosti i socijalnih vještina.

5. Darovita djeta često imaju pretjerane osjetljivosti.

To su razne vrste osjetljivosti na fizičke i psihičke podražaja. Ekstremna razdražljivost zbog određenog zvuka, jaka emocionalna reakcija na tužnu scenu u crtiću ili gađenje prema hrani zbog njene teksture dobri su primjeri ovih osjetljivosti.

6. Darovita djeca često teško pronalaze prijatelje istomišljenike.

Darovita djeca, sa svojim intelektualnim, emocionalnim i razvojnim razlikama, mogu imati poteškoća u pronalaženju prijatelja svoje dobi, a njihovi roditelji to često ističu kao najbolnije iskustvo u odrastanju svoje djece.

7. Darovita djeca se često osjećaju kao da se ne uklapaju u društvo.

Obično brzo shvate da se u raskoraku sa svojim uzrastom, a osjećaj izoliranosti na kraju može dovesti do emocionalne borbe i depresije.

8. Darovita djeca su nadarena i izvan škole.

Darovitost nije nešto što se ponese samo u školu. Emocionalni intenziteti, neravnomjeran razvoj i društvene borbe prate darovito dijete i izvan škole.

9. Darovitost nije uvijek dobitna kombinacija.

Uz sve spomenute faktore, lako je uočiti da darovitost nije uvijek dobitna kombinacija, a vrlo često nije garancija uspjeha ni u školi ni u životu.

10. Odgoj darovitog djeteta nije lagan.

Život s darovitim djetetom nije nimalo lak i pred roditelje stavlja uvijek nove izazove i prepreke, a roditelji obično teško pronalaze potrebnu pomoć i podršku. Ipak, s darovitim djetetom ni roditelj nikad ne prestaje rasti.

Ovih 10 činjenica je tu kako bi roditelji lakše prepoznali darovitost u djece i kako bi mu pružili potrebnu podršku jer svako dijete treba dobiti edukaciju koja najbolje odgovara njegovim potrebama i uz koju može osvariti svoj puni potencijal.

Share and Enjoy

  • Facebook
  • Twitter
  • Delicious
  • LinkedIn
  • StumbleUpon
  • Add to favorites
  • Email
  • RSS
Email
Print